POPUP 2

Leo Vinković, Bajssek – biciklističke mape grada Osijeka

25. – 28.5.2012.

Sunčana ulica 16

 

Projekt je nastao na Sveučilištu u Zagrebu u sklopu diplomskog studija Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu. Bajssek je ime projekta biciklističkih mapa grada Osijeka kojem je cilj oživjeti zaboravljene i nedovoljno iskorištene gradske punktove. Biciklističke mape su podjeljene na dvije rute - ruta kulture (K) i ruta rekreacije (R). Rute su osmišljene kao edukacijske, nudeći ‘stanice’ na kojima će biciklisti moći upoznati i razgledati bogatu kulturnu baštinu grada, pretvarajući zapostavljene dijelove grada u zanimljive turističke atrakcije koje će doprinijeti jedinstvenoj promociji grada Osijeka i njegove turističke ponude. Mape imaju ucrtane rute s označenim stanicama za razgledanje, naznačenim smjerom kretanja, te kratkim edukacijskim tekstom koji opisuje pojedinu građevinu ili spomenik. Kratki opis na mapama nudi osnovne informacije o objektu, kao npr: stilsko razdoblje kojem pripada, godinu izgradnje, ime arhitekta ili osobe zaslužene za podizanje građevine. Svaka Ruta ima naznačenu dužinu te vrijeme potrebno za obilazak. Prilikom smišljanja naziva (brenda) projekta cilj je bio stvoriti jedinstvenu riječ koja se lako pamti, izgovara, te zvuči originalno i zabavno. Bajssek je proizašao iz lokalnog osječkog naziva za bicikl (Bajs), te starog naziva Osijeka (Essek) koji je nastao u vrijeme Austro-Ugarske.

 

 

O autoru: 

Nagrađivani mladi dizajner specijaliziran za branding, vizualne identitete i pakiranje proizvoda. Magistrirao dizajn 2011. godine na odjelu Vizualnih komunikacija pri Arhitektonskom fakultetu, Studija za dizajna u Zagrebu. U dosadašnjoj karijeri stekao iskustvo kao freelance dizajner, radeći u agenciji, te kao kretivni direktor u vlastitoj agenciji. Kao dizajner radio je na različitim projektima vizualnih komunikacija, od brandinga, vizualnih identiteta (korporativnih i ne-korporativnih), editorial dizajna, dizajna knjiga pa sve do art direkcije i konceptualnog dizajna. Svoje radove izlagao je na brojnim izložbama i bio nagrađivan za svoj rad u području brandinga i vizualnih identiteta. U studenom 2014. Leo je u suradnji s Igorom Penovićem pokrenuo vlastitu agenciju za dizajn “Studio 33” gdje izvršava funkciju dizajnera i kreativnog direktora. Osim rada u kreativnoj industriji, Leo je također i organizator svjetski poznatih kreativnih prezentacija “PechaKucha Night” u Osijeku.

Web: http://www.behance.net/leovinkovic

 

Intervju vodila Katarina Horvat

Obzirom da si diplomirao u Zagrebu, a rodom si iz Osijeka, je li te ljubav prema gradu potaknula da napraviš ovakav umjetnčki pothvat ili zatečena situacija po kulturnom pitanju tvoga rodnoga grada?

Moja ljubav prema gradu Osijeku i moram priznati lokalpatriotizam, zasigurno su doprinjeli odabiru područja i teme diplomskog rada. Oduvijek sam imao želju i potrebu dizajnirati nešto za Osijek te učiniti nešto dobro i korisno za svoj rodni grad. Tijekom petogodišnjeg studija radio sam na mnogobrojnim različitim projektima, no niti jedan nije za mene imao važnost i entuzijazam kao ovaj. Razočaran trenutnim kulturnim, turističkim i urbanističkim stanjem u Osijeku, odlučio sam se za temu „Oživljavanje zaboravljenih gradskih područja”. Nakon višemjesečnog istraživanja ovih područja i socio-psihološkog stanja građana, došao sam do ideje za naslov, te svrhu i cilj svog diplomskog rada.

Kako je to vratiti se iz velikog, kulturološki jakog grada, u regionalnu kulturnu sredinu koja – gubi to obilježje?

Šest godina sam živio u Zagrebu i kroz svoj studij stekao dosta iskustva te kritičkog razmišljanja. Puno putujem, istražujem i razmišljam o gradovima i sredinama većim od Osijeka te boljim prilikama koje se vani nude. Razlika u tim mogućnostima između Zagreba i Osijeka je jako velika, ali ono što me ljuti je razlika između manjih europskih gradova i Osijeka. Grad Osijek trebao bi poraditi na većem napretku i kulturnim manifestacijama kroz cijelu godinu, čega zasigurno fali građanima. Tokom ljetnih mjeseci Osijek još ima neku ponudu događanja, većinom glazbenih, no mogućnosti Osijeka su puno veće, a neiskorištene. U svijetu i Zagrebu je normalno pretvoriti tvornički pogon i industrijske hale u disko klubove, kulturne centre, izložbene prostore, muzeje, koncertne dvorane, hostele i slično, a u Osijeku nikome nije palo na pamet neke od brojnih zapuštenih bivših industrijskih prostora prenamijeniti u nešto korisno. Ljepota i brojnost gradske kulturne baštine je zaboravljena i potpuno neiskorištena, a nedostatak reklame, identiteta grada, brige o dizajnu i lijepom, loša informiranost građana i nedostatak znanja o vlastitim vrijednostima Osijeka i njegovih građana dovode do ovakvog stanja.

Ima li zainteresiranih poput tebe koji žele vratiti kulturu Osijeku u svoje nekadašnje prostorne okvire?

Definitivno ima. Nekoliko mladih udruga i entuzijasta rade zanimljive projekte koji nažalost nisu dovoljno prepoznati. Mislim da općenito treba doći do generacijske smjene i nekih mlađih osoba na bitnijim mjestima gradske uprave koja će imati više sluha i razumijevanja. Kao da su stvari krenule na bolje u posljednjih nekoliko mjeseci, no iskreno se nadam da isti neće zaspati kada sunce zađe i dođe zima. Većina ideja za različite evente i događanja ode u nekom krivom smjeru i ne doprinesu boljitku. Među brojnim pokušajima nađe se i nekoliko dobrih, a za njihov uspjeh treba reakcija građana i njihov odaziv. Ovim putem pozvao bi građane Osijeka na potporu i veću težnju za konzumacijom kulture koja će na kraju krajeva doprinjeti svima.

Zašto je naziv izložbe Bajssek?

Sam naziv bilo kakvog identiteta, izložbe ili projekta vrlo je bitan. To je imiđ i atmosfera koja će se stvoriti oko tog naziva, prepoznatljivost... Većina naziva u Osijeku ima neku potrebu iskoristiti dodatak „OS”  a i većina ih nije domišljata  i smišljena s nekom logikom. Nazivi poput BicOs, BajkOs, Bicoš ili bilo koji drugi koje čujemo u posljednje vrijeme nisu domišljati. Naziv nekada može čučnuti na prvu i biti dobar, no u većini slučajeva to je ipak posao stručnjaka i marketinških agencija. Upravo iz tog razloga sam tome posvetio dosta vremena te razgovarao s nekoliko copywritera i stručnjaka. Moj prijatelj i kolega iz struke Saša Nužda koji se bavi ovom vrstom posla, sa svojim savijetima mi je puno pomogao. Htio sam stvoriti jedinstveno i neočekivano ime, domišljato, a ujedno i zabavno. Osim toga naziv bi trebao biti opuštajuć jer se ipak radi o takvoj aktivnosti. Do naziva sam došao spajanjem lokalnog naziva za bicikl-Bajs i povijesnog naziva Osijeka-Essek. Smišljajući ime vodio sam brigu i o personaliziranju ovog naziva te implementaciji među građane i turiste, promo kampanju i slično. Tako mi je povijesni naziv stanovnika Osijeka-Esseker opet pasao u kombinaciji s biciklom i stvorio naziv prikladan za bilo kojeg stanovnika Osijeka ili turista na biciklu Bajsseker.

Kojim si se tehnikama koristio pri izradi svoga rada?

Diplomski rad na Studiju dizajna baziran je na cijeloj petoj akademskoj godini. Zimski semestar (5 mjeseci) služio je za odabir područja istraživanja te istraživanja svih aspekata potrebnih za osmišljanje koncepta i teme samog diplomskog rada koji je predviđen za ljetni semestar (4 mjeseca). Slobodno mogu reći da je istraživanje kulture i kulturne baštine, turizma, urbanizma i socio psihološkog aspekta građana, jedna od tehnika kojom sam se služio. Kako je dizajn u današnje vrijeme vizualno oblikovanje prvenstveno alatom računala, tako sam se i ja koristio njime. Korišteni su specifični dizajnerski alati i programi za ovu vrstu posla koje proizvodi tvrtka Adobe. Naravno, internet oglašavanje i promo video danas su nezaobilazan i jedan od najboljih alata promocije.

Budući da ti je rad usko vezan za kulturu Osijeka, kako komentiraš kulturno stanje u gradu?

Trenutno stanje nije dobro. Nekako smatram da Osijek može i zaslužuje bolje. Kod nas se uvijek radi nešto krivo, recimo koncerata i izložbi nema po nekoliko mjeseci, a onda isti dan 3 koncerta i 2 izložbe... Tako već nekoliko godina. Osim toga smatram da turistička ponuda grada nije dobra. Pogledajte kako je projekt Sajma antikviteta donio živost u Tvrđu, ali tokom ostalih 25 dana u mjesecu to mjesto je neiskorišteno. Gledam kako turiste dovode na 20-ak minuta, a nakon toga pravac u autobus i tura se nastavlja u tvrđavi Slavonskog Broda ili recimo gastronomske ponude Baranje. Baranja je jedno predivno mjesto i mislim da bi blizinu Osijeka trebalo daleko bolje iskoristiti. Dok sam smišljao projekt Bajssek, na stražnjoj stranici karte sam uvrstio i ciklo-turističku rutu Dunav - Drava. To bi recimo mogla biti nadogradnja projekta koji bi nudio biciklistički obilazak Baranje, vinskih podruma, Kopačkog Rita, baranjskih tradicionalnih običaja i slično. Longitudinalni položaj grada, blizina i povezanost nude stvarno odlične uvjete za turizam. Osim Tvrđe, rijetko koji turist obiđe i sazna nešto o jednoj od najljepših secesijskih ulica na ovim prostorima - Europskoj Aveniji, ili prođe kroz brojne parkove, bulevare i zelene površine. To je niša koja ima velikog potencijala i trebalo bi smisliti projekt koji bi to područje digao na jednu višu razinu i važnost za grad Osijek i njegove stanovnike. Nadam se samo da zelenilo u gradu neće uništavati i graditi ružne zgrade kao što je to bilo u slučaju rušenja botaničkog vrta – Gradski vrt, da bi se sagradio nogometni stadion. Ravnica na kojoj živimo nudi dovoljno prostora, lako možemo zaključiti da je to bio potpuni promašaj.

Je li to stanje moguće promijeniti?

Sve je moguće promijeniti i za promjene nikad nije kasno. Iskreno se nadam da će se Osijek poput recimo Istre trgnuti i doći do svoje niše za promociju i zaradu. Da bi stvari funkcionirale, dosta toga se mora promijeniti. Uvijek napominjem da je dizajn jedan vrlo bitan faktor u svemu tome. Nizozemci imaju dizajniran Ustav. Točno se zna gdje dolazi državna zastava ili grb, koje veličine fonta mora nešto pisati, kako su informacije posložene i slično. U Istri također brinu o dizajnu pa svoje poslove zbog usluga dizajnera više cijene i naplaćuju. Nedavno sam na bankomatu vidio reklamu za frizerski salon Red Carpet koji je koristio logotip istoimene serije, ne znam znaju li vlasnici, no to je kriminalno djelo i krađa vizualnog identiteta. Kod nas u Osijeku će ljudi radije napraviti nešto takvo, nego se obratiti dizajneru koji im može pomoći i unaprijediti posao. Većina ljudi smatra da je to nepotrebno i da to može napraviti mali susjed koji zna na kompjuteru. Dizajn i marketing su trenutno najzaslužniji za prodaju proizvoda u svijetu te se iskreno nadam da će građani i osobe na bitnijim pozicijama u gradu to shvatiti. Djecu od osnovne škole treba učiti o umjetnosti, kulturi i dizajnu. Svakom roditelju bih dao zadaću da svoju djecu povede u šetnju i prenese svoje znanje o kulturi ovog grada koje ima. Krenimo od najmlađih koji će jednog dana naslijediti ovaj prostor i pretvorit ga nadam se u neko još ljepše i bolje mjesto.

Misliš li da će tvoja izložba pružiti posjetiteljima drukčiji uvid u kulturno stanje grada?

Mislim da sam ne mogu promijeniti ustaljena i pravocrtna razmišljanja većine građana ovog grada. Ovaj projekt je nastao iz ljubavi prema mom rodnom gradu, biciklizmu i očaranosti ljepotama grada, te njime želim samo dobrobit svim građanima i korisnicima. Zašto Osijek ne bi postao jedan od prvih gradova Europe koji ima razrađen sistem biciklističkog turizma? Za ovakav projekt ne treba turistički vodič, sjednete na bicikl sami sa svojim mislima i krenete u razgledanje neke od ponuđenih ruta. U zadnje vrijeme slušamo samo negativna iskustva biciklista koji se žale na represiju koju vrši policija i gradsko redarstvo. Smatram da je biciklizam korisna i dobra stvar za ovaj grad i želio bih da Osijek tu prednost iskoristi. Stvoriti imidž i brend grada biciklizma poput Amsterdama ili Stockholma, stvoriti nešto prepoznatljivo, to je ono što bih želio s ovim projektom.

Misliš li da bi POPUP projekt mogao približiti građanima već pomalo zaboravljenu kulturu?

PopUp projekt usko je tematski vezan i s mojim projektom. Otprilike imamo iste ciljeve - vratiti kulturu i kulturna događanja građanima i oživjeti zaboravljene gradske prostore. Podupirem sve koji stoje iza ovog projekta i nadam se da će građani Osijeka prepoznati važnost ovakvih događanja. Većinu ekipe iz projekta znam i drago mi je da mladi ljudi imaju potrebu za promjenama i apetit za više kulturnih događanja u ovom gradu. Želim se zahvaliti PopUp - ovcima što su me zvali i pomogli da se projekt prezentira široj javnosti. Projektu PopUp želim uspjeh u organizaciji sljedećih izložbi i nadam se da će građani Osijeka i konzumeristi kulturnih događanja imati priliku pogledati veliki broj zanimljivih i hvale vrijednih projekata.

 

RADOVI / WORKS

IMG_7199.jpgIMG_7219.jpgIMG_7159.jpgIMG_7205.jpgIMG_7216.jpgIMG_7181.jpgIMG_7210.jpg

 

OTVORENJE IZLOŽBE / EXHIBITION OPENING

IMG_8989.jpgIMG_9056.jpgIMG_9022.jpgIMG_9012.jpgUntitled_Panorama1-3.jpgIMG_8962.jpgIMG_8999.jpgIMG_8987.jpgIMG_9088.jpgIMG_9036.jpgIMG_9020.jpgIMG_9019.jpgIMG_8980.jpgIMG_8977.jpgIMG_9008.jpgIMG_9065.jpgIMG_6661-Edit.jpgIMG_9070.jpgIMG_9069.jpgIMG_9027.jpgIMG_9076.jpgIMG_9050.jpgIMG_8993.jpgIMG_9031.jpgIMG_9063.jpgIMG_9038.jpgIMG_8976.jpgIMG_8972.jpg

 

 P O P U P